Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potpisalo je s Europskom komisijom ugovor za projekt „LIFE CONTRA Ailanthus“ kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasen. 

Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime. Projekt će provoditi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a partneri na projektu su Nacionalni park Krka, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi, te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se zbog negativnih utjecaja na bioraznolikost, gospodarstvo i zdravlje ljudi nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u Mediteranskoj regiji.

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasen  u mediteranskoj regiji Hrvatske: u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP Krka i HR2001364 JI dio Pelješca) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).

Glavni očekivani rezultati projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“ su poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste, i razvoj nacionalnog protokola. Dodatni ciljevi su poboljšati kapacitete za upravljanje invazivnim vrstama i podići svijest javnosti o negativnom utjecaju invazivnih vrsta na nacionalnoj razini.

Ukupna vrijednost projekta je 19,4 milijuna kuna, od čega je 60% sufinancirano od Europske unije.

Skip to content